CIJENA PROIZVODA
Najskuplje je živjeti u Danskoj, a najjeftinije u Bugarskoj, dok Britanija i Španjolska imaju jeftiniju hranu i piće od Hrvatske.

Hrvatska je prema prosječnoj razini cijena šesta najjeftinija članica EU te se s cijenama koje dosežu 67 posto prosjeka EU nalazi između Litve i Slovačke. Najskuplje je živjeti u Danskoj, koja je dvaput skuplja od Hrvatske, a najjeftinije u Bugarskoj, koja je i po cijenama i po BDP-u na polovici europskog prosjeka, tvrdi Eurostat na osnovi kretanja cijena u 2017. godini.

Nisu po direktivi EU Ministarstvo poljoprivrede povuklo s tržišta određene tablete, prah i kobasice

 Hrvatski građani svoju državu ne doživljaju jeftinom, a za takvo mišljenje postoji potvrda i u strukturi cijena pojedinih proizvoda i usluga – hrana na koju odlazi trećina prihoda u Hrvatskoj samo je četiri posto jeftinija od europskog prosjeka, pa se i u bogatoj Velikoj Britaniji ljudi hrane jeftinije nego u nas. Cijene hrane i pića u svim su tranzicijskim državama, osim Slovenije, niže nego u Hrvatskoj.

ECA International objavio je godišnji izvještaj o troškovima života koji otkriva najskuplje gradove na svijetu. Donosimo prvih deset.

Bugari će nas sustići 2030.

Poljska, primjerice, ima cijene hrane koje su na 65 posto prosjeka EU, Mađarska 82 posto, Slovačka 91 posto, Bugarska 73 posto, Češka 86, a Hrvatska je na 96 posto. Nadalje, Hrvatska je u skupini zemalja gdje su cijene potrošačke elektronike najviše u Europi – 8 posto su više od prosjeka EU, a iznad prosjeka smo i po cijenama odjeće. Jučer objavljena usporedba po skupinama proizvoda pokazuje da se standard domaćih građana donekle čuva jedino zbog nižih troškova stanovanja! Cijene struje i plina u Hrvatskoj su 37 posto niže od prosječnih cijena u EU, a u donjoj smo polovici i po cijenama cigareta i alkohola te hrane i smještaja po hotelima i restoranima koje su niže za četvrtinu od prosječnih u EU! Francuski institut Economique Molinari objavio je analizu primanja u Europskoj uniji prema kojoj su neto plaće u Hrvatskoj osme najniže u EU te su za 2016. bile 8934 eura godišnje, tri puta niže nego u Njemačkoj, Austriji, Irskoj gdje je hrana neznatno skuplja.

Prosječno plaćeni španjolski radnici godišnje zarade 20.754 eura, a cijene hrane i pića su im niže. Prosječna godišnja plaća u Češkoj bila je 2016. godine 9024 eura, Slovenci su zarađivali 12.730 eura, Slovaci 8170 eura, Estonci 10.770 eura, Talijani 20.806, a Nijemci, kamo masovno odlaze naši radnici – 28.578 eura, slično kao i u Irskoj. Hrvatska je, dakle, brza u konvergenciji, odnosno približavanju prosječnim vrijednostima Europske unije po cijenama osnovnih grupa proizvoda, prije svega hrane, elektronike, telekomunikacijskih usluga i prijevoza, no zaostaje po stupnju ekonomskog razvoja, investicijama, otvaranju radnih mjesta, a onda i plaćama zaposlenih. Arhivanalitika navodi da će nas po sadašnjem tempu razvoja 2030. sustići i Bugarska, a 2040. i Crna Gora.

Šoping-odredište BiH

“Ostalim državama Balkana to ipak neće poći za rukom do polovice stoljeća tako da bi ulazak Srbije, BiH i Makedonije u EU u sljedećih dvadesetak godina za Hrvatsku mogao predstavljati posve subjektivnu utjehu”, ističu analitičari Arhivanalitike. Inače, cijene potrošačke elektronike i u susjednoj Bosni i Hercegovini slične su kao i u Hrvatskoj, no BiH ipak ima za četvrtinu niže cijene hrane i pića, što ih uz niže cijene cigareta i benzina čini primamljivom šoping-destinacijom.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: